O PROGRAMU:
Studijski program Democracy and Resilience in Modern Society (Demokracija i društvena otpornost suvremene države) je samofinancirajući diplomski interdisciplinarni studijski program na engleskom jeziku. Nositelj programa je Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, u suradnji sa Sapir Accademic College iz Izraela.
SADRŽAJ PROGRAMA:
Diplomski sveučilišni studij Demokracija i društvena otpornost suvremene države usmjeren je na sva područja ljudskog djelovanja te uključuje interdisciplinarne točke kontakta različitih kolegija u okviru humanističkih i društvenih znanosti. Otpornost je, u smislu sadržaja ovog programa, temeljena na načelima demokracije, a smatra se sposobnošću brze prilagodbe na promjene i izazove koje donosi moderno, suvremeno društvo. Sadržaj programa je, stoga, prilagođen temama koje propitkuju hrvatsko-izraelske kulturno-povijesne i političke aspekte, pa sve do područja vezanih uz religijska pitanja, pravo i znanost. S obzirom na navedeno, jedna od misli vodilja bila je isticanje dimenzije dvaju modernih društava i njihovih budućih perspektiva. Takav pristup temelji se na visokokompetentnoj i znanstvenoj procjeni temeljnih pitanja koja omogućuju razumijevanje dvaju nacionalnih i kulturnih identiteta, kako na pojedinačnoj razini tako i u širem društvenom kontekstu. Uzimajući u obzir činjenicu da je Hrvatska članica Europske unije, sadržaji kolegija koji se odnose na hrvatsku domenu također bi pružili relevantan, ažuran uvid u suvremeni europski kontekst. Brze promjene na europskoj i globalnoj društvenoj i kulturnoj sceni, moraju na znanstvenoj razini propitkivati kompleksna pitanja poput migracija, odnosno moraju propitkivati različite pravne aspekte i pitanja poput GDPR-a i slično, posebno u svjetlu poštivanja ljudskih prava, što su još neka od važnih pitanja, kojih se dotiče ovaj program. Ovaj diplomski program će, uz sve navedeno, analizirati i predložiti odgovore na ključne izazove demokracije u suvremenom svijetu. U tom smislu bi budući diplomanti stekli kompetencije i znanja koja su i univerzalna i specifična, a koja bi im omogućila rad u zemljama EU i šire. Očekuje se da će diplomska razina i zvanje stečeno nakon uspješnog završetka studija, omogućiti studentima daljnje stjecanje kvalifikacija na poslijediplomskom studiju, u odgovarajućem znanstvenom području. Alternativno, mogu započeti profesionalnu karijeru u drugim akademskim i kulturnim institucijama, muzejima, medijima, turizmu, administratciji, državnim i lokalnim institucijama, diplomaciji, privatnim odvjetničkim uredima ili drugim institucijama i tvrtkama kojima su potrebne vještine stečene u programu.
RAZLOZI POKRETANJA PROGRAMA:
Namjera ovog programa je, između ostalog, ojačati vezu između Izraela i Hrvatske, kao dvije prijateljske zemlje, na akademskoj razini i omogućiti blisku suradnju između dva sustava visokog obrazovanja u cilju obrazovanja interdisciplinarnih stručnjaka iz područja humanističkih i društvenih znanosti. S obzirom na sveprisutan, kontinuirani proces globalizacije, diplomski sveučilišni studij Demokracija i društvena otpornost suvremene države pružit će višestruko, sveobuhvatno obrazovanje diplomske razine te će s jedne strane njegovati i promicati jedinstvene vrijednosti hrvatske i izraelske kulture i identiteta, a s druge, studentima pružiti humanističke i društvene vrijednosti potrebne za nesmetano i kompetentno funkcioniranje u svijetu globaliziranog tržišta. Ovaj inovativni studijski program predstavlja novinu u hrvatskom obrazovnom prostoru ne samo zato što će obrazovati visoko kompetentne stručnjaka spremne na brzu prilagodbu izazovima suvremenog globalnog tržišta, nego i zato što će ih podučiti kako suvereno odgovoriti na različite kompetitivne situacije.
STEČENE KOMPETENCIJE NA PROGRAMU:
Diplomski sveučilišni studij Demokracija i društvena otpornost suvremene države osmišljen je za obrazovanje stručnjaka koji će se baviti diplomacijom, međunarodnim i međukulturalnim studijima te političkim studijima. Potreba za takvim stručnjacima proizlazi iz hrvatskog tržišta rada, internacionalizacije i globalizacije gospodarstva, ulaska Hrvatske u EU, odnosa Izraela prema EU i, općenito, njegove međunarodne pozicije. Studenti Programom stječu vještine razumijevanja, formuliranja i raščlambe procesa, strategije i pitanja međuovisnosti, međunarodne suradnje i kulturne diplomacije.
Program ovog diplomskog sveučilišnog studija zahtijeva interdisciplinarni pristup kao nužnost u dobu globalne politike, međunarodne ekonomije, migracije i ljudskih prava, klimatskih promjena, nejednakosti spolova, rasnih pitanja i terorizma. Različitost ponuđenih kolegija (od komparativne umjetnosti do subjektivne dobrobiti pojedinca u društvu i umejtne inteligencije) omogućuje sinergiju glavnih ciljeva programa: obrazovanje kvalificiranih i kompetentnih stručnjaka koji prepoznaju i poštuju načela demokracije te prijenos znanja studentima o pitanjima demokratskih vrijednosti i otpornosti, omogućujući im da, kad postanu dio tržišta rada, brzo prevladaju i prilagode se različitim izazovima koje donosi suvremeno društvo. Stoga će studenti steći znanja i kompetencije iz područja globalne politike, izraelske i hrvatske povijesti, književnosti i filma, prava, kibernetičke sigurnosti, umjetne inteligencije, geografije i diplomacije. Vještine i kompetencije stečene u ovom studijskom programu omogućit će im zapošljavanje u javnom prostoru, politici, međunarodnim poslovima, diplomaciji, kulturi, turizmu, trgovini ili medijima, itd. Te su profesionalne uloge potrebne jer su u 21. stoljeću bilateralni i multilateralni odnosi sve važniji. Rastuća međuovisnost i međunarodna suradnja zahtijevaju stručnjake koji su vješti u održavanju i promicanju političkih, gospodarskih i društvenih veza između širokog spektra dionika. Ta su pitanja ključna za mnoge aspekte života, uključujući vanjsku politiku, poslovni svijet i kulturne aktivnosti.
CILJEVI PROGRAMA:
Diplomski sveučilišni studij Demokracija i društvena otpornost suvremene države ima za cilj jačanje veza između Hrvatske, Izraela i šire društvene zajednice, s ciljem istraživanja i prilagodbe europskom prostoru. Diplomatski odnosi između Hrvatske i Izraela uspostavljeni su u travnju 1997. godine, nakon osamostaljenja Hrvatske. U Zagrebu je osnovan i Hrvatsko-izraelski poslovni klub koji omogućuje široj poslovnoj zajednici da ojača poslovne sveze, ne samo na bilateralnoj, nego i na multilateralnoj razini. Hrvatska ima veleposlanstvo u Tel Avivu i četiri počasna konzulata u drugim područjima Izraela. Izrael ima veleposlanstvo u Zagrebu. Ove čvrste diplomatske veze čine temelj ovog diplomskog programa i služe kao podloga i umrežavanje koje diplomirani studenti moraju učvrstiti i proširiti.
MOGUĆNOST ZAPOSLENJA:
Nakon završetka ovog studija diplomanti će biti kvalificirani za rad na poslovima za koje je potrebna diplomska sveučilišna diploma. Diplomirani stručnjak za javne politike i diplomaciju u modernom društvu moći će obavljati različite poslove u diplomaciji, politici, izdavaštvu, medijima te raznim znanstvenim, društvenim i kulturnim institucijama. Stjecanje interdisciplinarne istraživačke prakse, stoga, otvara mogućnosti za profesinalne aktivnosti u različitim administrativnim i javnim tijelima, administraciji u kulturi, turističkom sektoru, novinarstvu i izdavaštvu, u odnosima s javnošću u privatnom sektoru, menadžmentu u javnom sektoru, u nevladinim udrugama i drugim sličnim organizacijama. Po završetku diplomskog studija student će biti osposobljen za daljnji studij na poslijediplomskom studiju kao i za znanstveno-istraživački rad.
DIPLOMA:
Akademski/stručni naziv koji se stječe po završetku studija |
Magistar javnih politika i diplomacije |
UVJETI UPISA:
Znanstveno/umjetničko područje studijskoga programa |
Interdisciplinarno područje znanosti (humanističke i društvene znanosti) |
Trajanje studijskoga programa |
2 godine (4 semestra) |
Minimalni broj ECTS bodova potreban za završetak studija |
60 (120) |
Uvjeti upisa na studij i razredbeni postupak |
Završen 3-godišnji preddiplomski studij iz humanističkih, društvenih ili interdisciplinarnih znanosti. Svi kandidati prolaze upisni postupak kao uvjet upisa na studij. |
NASTAVNICI I SURADNICI NA PROGRAMU:
Nastavnici i suradnici |
|
Podrijetlo moderne nacionalne države |
Josip Vrandečić, Marko Rimac, Nikša Varezić, Andrea Feldman, Naida Mihal-Brandl |
Podrijetlo izraelske države |
Ivan Matijević, Ruth Eitan |
Podrijetlo hrvatske države |
Aleksandar Jakir, Josip Vrandečić, Tonija Andrić, Ivan Matijević, Marko Rimac, Nikša Varezić, Zvonimir Forker, Andrijana Perković Paloš |
Zajednica i otpornost |
Sanja Stanić, Ivanka Buzov, Merav Moshe-Grodofsky |
Društvo i religija |
Ankica Marinović, Ori Lev |
Teritoriji i granice |
Nikola Glamuzina, Marko Rimac, Erez Tzfadia |
Izazovi demokracije |
Bruno Ćurko, Mouli Bentman |
Komparativna vladavina |
Željko Radić, Petar Bačić |
Obrazovne politike u Europi |
Ivana Batarelo Kokić |
Komparativna umjetnost |
Vedran Barbarić, Ivana Prijatelj Pavičić, Shalom Sabar, Ivana Čapeta Rakić, Silva Kalčić, Dalibor Prančević, Ana Torlak |
Književnost i identitet |
Gordana Galić Kakkonen, Nikica Mihaljević, Lucijana Armanda Šundov |
Kibernetička sigurnost |
Tonči Prodan, Josip Kasum, Damir Mihanović |
Hrvatsko-izraelski odnos |
Dragan Primorac, Illan Mor |
Društvene prekretnice u filmu |
Brian Willems, Dan Oki (Slobodan Jokić), Srećko Jurišić |
Nacionalni identitet u glazbi |
Ivana Tomić Ferić, Maja Milošević Carić, Tamara Jurkić Sviben |
Interkulturalno glazbeno obrazovanje |
Snježana Dobrota, Marijo Krnić |
Izazovi migracija I ljudska prava |
Marita Brčić Kuljiš, Ori Lev, Erez Tzfadia |
Umjetna inteligencija |
Virginia Dignum, Antonija Mijatović |
Ekonomska analiza stanja i tržišta |
Snježana Pivac, Maja Mihaljević Kosor, Vladimir Šimić |
Poduzetništvo i inovacije |
Renata Relja, Toni Popović, Tea Gutović, Frane Šesnić |
Moderna diplomacija i odnosi s javnošću |
Ivana Bilić, Kolinda Grabar Kitarović, James Brendan Foley |
Načela znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima |
Ana Marušić, Darko Hren |
Mediteran kao kolijevka multikulturalizma |
Gloria Vickov, Antonela Marić, Bruno Ćurko, Magdalena Joanna Nowak, Iwona Sakowicz-Tebinka, Barbara Klassa |
Subjektivna dobrobit pojedinca u društvu |
Tonća Jukić, Ina Reić Ercegovac |
Učenje zalaganjem (service-learning) u suvremenom društvu |
Ivana Bilić, Ivana Jadrić |
Diplomski rad |
|
CIJENA STUDIJA:
Školarina: |
|
KONTAKT:
|