MENU
021 32 92 84

Poljička cesta 35, Split

MENU

ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKA DJELATNOST FILOZOFSKOG FAKULTETA U SPLITU

Znanstveno-istraživačka djelatnost ključni je segment u radu visokoobrazovne institucije. Od svog je osnutka Filozofski fakultet u Splitu imao za cilj svoje zaposlenike poticati na znanstveno-istraživačku produktivnost, koja je preduvjet kvalitetnom nastavnom angažmanu te znanstvenom i stručnom napredovanju. Kao jedan od glavnih stupova razvoja Filozofskog fakulteta u Splitu, znanstveno-istraživačka djelatnost, između ostalog, omogućava međusobnu povezanost različitih znanstvenih disciplina te potiče suradnju i s drugim znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu.

Od samog osnutka fakulteta 2005. godine, Fakultet sudjeluje u nizu domaćih i stranih projekata, kao i u drugim oblicima znanstvene nacionalne i međunarodne suradnje. Znanstveni okvir Filozofskog fakulteta ne ograničava se na pružanje podrške za provođenje nastavno-pedagoškog procesa, već uključuje i istraživački rad koji je od nacionalnog značaja jer doprinosi stjecanju znanja o Hrvatskoj, njezinoj kulturi, povijesti, književnosti, kao i o drugim znanstvenim disciplinama. Svojim znanstvenim radom Filozofski fakultet uključuje se u razvoj humanističkih i društvenih znanosti u zemlji i inozemstvu.

Filozofski fakultet u Splitu broji danas preko 140 znanstvenika, od kojih veliki broj sudjeluje u nacionalnim i međunarodnim projektima, te uredništvima raznih časopisa. Rezultati istraživačkog rada znanstvenika Filozofskog fakulteta očituju se u brojnim znanstvenim člancima, monografijama, sveučilišnim udžbenicima i drugim publikacijama, a sumarni pregled znanstveno-istraživačke aktivnosti Fakulteta za ak. god. 2019./2020. vidljiv je u Izvješću o znanstvenoj djelatnosti za navedenu akademsku godinu. 

Osim toga, Filozofski fakultet razvio je i vlastitu izdavačku djelatnost u okviru koje djeluju i sljedeće serijske publikacije: Školski vjesnik  - časopis za pedagogijsku teoriju i praksu (A2) te Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu (A1). Studenti Filozofskog fakulteta također su aktivni na polju izdavaštva, i to sa dvije studentske publikacije: The Split Mind - višejezični časopis za književnost i kulturu, Humanist - časopis studenata Filozofskog fakulteta u Splitu te Pleter - časopis studenata povijesti i povijesti umjetnosti. 


POVJERENSTVO ZA ZNANOST

Nakon postupka reakreditacije Fakulteta 2014. godine ustanovljeno je kako je dugoročna strategija za znanstveni razvoj nužna okosnica znanstvene produkcije Fakulteta. U tom su pogledu poduzete sljedeće mjere: osnovano je Povjerenstvo za znanost, „tijelo Fakulteta koje skrbi i nadzire znanstveno-istraživačku djelatnost Fakulteta, promiče i potiče znanstveni i istraživački rad i razvoj znanstveno-istraživačkog  kadra“ i koje je definiralo prijeko potrebne kriterije za vrednovanje znanstvene izvrsnosti te smjernice za razvoj znanstveno-istraživačke djelatnosti Fakulteta u vidu Strateškog programa znanstvenih istraživanja za razdoblje 2021. – 2025. Rad Povjerenstva reguliran je Pravilnikom o radu povjerenstva za znanost.

 

Članovi Povjerenstva za znanost u mandatnom razdoblju 2020./2021. - 2022./2023.:

1. izv. prof. dr. sc. Antonela Marić, prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju,

 2. prof. dr. sc. Marina Marasović Alujević, predstavnica Odsjeka za talijanski jezik i književnost,
 3. doc. dr. sc. Tonija Andrić, predstavnica Odsjeka za povijest,
 4. izv. prof. dr. sc. Darko Hren, predstavnik samostalne Katedre za psihologiju,
 5. izv. prof. dr. sc. Marijana Tomelić Ćurlin, predstavnica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost,
 6. izv. prof. dr. sc. Marita Brčić Kuljiš, predstavnica Odsjeka za filozofiju,
 7. doc. dr. sc. Ivana Petrović, predstavnica Odsjeka za engleski jezik i književnost,
 8. doc. dr. sc. Ivana Čapeta Rakić, predstavnica Odsjeka za povijest umjetnosti,
 9. doc. dr. sc. Marija Lončar, predstavnica Odsjeka za sociologiju,
10. doc. dr. sc. Morana Koludrović, predstavnica Odsjeka za pedagogiju,
11. doc. dr. sc. Bruno Ćurko, predstavnik Odsjeka za učiteljski studij,
12. doc. dr. sc. Ivana Visković, predstavnica Odsjeka za rani i predškolski odgoj i obrazovanje,
13. izv. prof. dr. sc. Eldi Grubišić Pulišelić, predstavnica Odsjeka za germanistiku.

Obavijesti

25.10.2021
Okrugli stol "Tomi u čast". Hommage Tomi Bebiću održava se u okviru III. Dana kulturne animalistike "Di nan je sad naš tovar Sivac". Na okruglom stolu će sudjelovati: Saša Antić Zlatko Gall Koraljko Greben Helena Peričić Siniša Vuković Okrugli stol se održava u Velikoj vijećnici Filozofskog fakulteta u Splitu, Poljička cesta 35.
22.10.2021
U petak, 22. listopada 2021. godine, u 9 sati, svečano je otvoren međunarodni znanstveni skup pod nazivom Mediteran kao identitetska odrednica: jezik, književnost, kultura i novi mediji . Prisutnim gostima i sudionicima skupa, kojim se obilježava dvadeseta obljetnica osnutka Odsjeka za hrvatski jezik i književnost, obratili su se dr. sc. Goran Kardum, red.prof., prorektor Sveučilišta u Splitu, dr. sc. Gloria Vickov, izv. prof., dekanica Filozofskog fakulteta u Splitu, dr. sc. Joško Božanić, prof. emeritus, osnivač Odjela za humanističke znanosti pri Sveučilištu u Splitu, čiji je pravni sljednik Filozofski fakultet te dr. sc. Tanja Brešan Ančić, doc., pročelnica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost.      
20.10.2021
Svečano predstavljanje Zbornika sa znanstveno-stručnoga skupa o Anatoliju Kudjavcevu, pod nazivom "Teatar u Splitu i Split u teatru" (ur. Magdalena Nigoević i Tea Rogić Musa) održat će se u utorak, 26. listopada 2021.godine u 17.00 sati u foajeu Hrvatskog narodnog kazališta u Splitu. Osim urednica, o Zborniku će govoriti i izv. prof. dr. sc. Antonela Marić, prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju Filozofskog fakulteta u Splitu, prof. dr. sc. Sanja Vulić, izv. prof. dr. sc. Gordana Galić Kakkonen , i Jasen Boko. 
20.10.2021
Predstavljanje zbornika  Periferno u hrvatskoj književnosti i kulturi i   Periferno u hrvatskom jeziku, kulturi i društvu  Predstavljanje dvosveščanog zbornika radova Periferno u hrvatskoj književnosti i kulturi (ur. K. Bagić, M. Levanat-Peričić, L. Małczak) i Periferno u hrvatskom jeziku, kulturi i društvu  (ur. Bońkowski, M. Lukić, K. Mićanović, P. Pycia-Košćak, S. Zubčić) održat će se 21. 10. 2021. u 10.00 na Filozofskom fakultetu u Splitu u predavaonici P7. Zbornik će predstaviti izv. prof. dr. sc. Jagoda Granić, dr. hab. Leszek Małczak, kao jedan od urednika, te dr. sc. Josip Lasić u ime autora.
19.10.2021
Dana 15. listopada 2021. godine u suradnji Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu i Agencije za odgoj i obrazovanje održana je konferencija pod nazivom "Rizici socijalne isključenosti djece u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja." To je druga konferencija održaba u sklopu projekta “Modeli odgovora na odgojno-obrazovne potrebe djece izložene riziku socijalne isključenosti u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja” (MORENEC), financiranog od strane Hrvatske zaklade za znanost. Konferencija je održana na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Splitu, a okupila je 58 stručnjaka iz četiri županije: Splitsko-dalmatinske, Šibensko-kninske, Zadarske i Dubrovačko-neretvanske. Skup je uz suorganizatore podržao i pozdravio gradonačelnik Grada Splita, prof. dr. sc. Ivica Puljak, a u programu su uz članice istraživačkog tima (prof. dr. sc. Dejanu Bouillet, doc. dr. sc. Adrijanu Višnjić Jevtić, doc. dr. sc. Ivanu Visković i doc. dr. sc. Esmeraldu Sunko) sudjelovale i izv. prof. dr. sc. Ivanka Buzov s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, izv. prof. dr. sc. Rozana Petani s Odjela za izborazbu odgojitelja i učitelja Sveučilišta u Zadru i Tončica Kalilić, viša savjetnica Agencije za odgoj i obrazovanje.
15.10.2021
Šezdeset i drugi po redu simpozij Hrvatskoga filozofskog društva pod nazivom  Europska unija - Jučer, danas, sutra  održat će se u Zagrebu od 25. do 27. studenoga 2021. Više detalje dostupno je na sljedećoj poveznici:  /_news/34626/HFD simpozij - Europska unija (1) (1).pdf    
13.10.2021
Stručno usavršavanje pod nazivom Giornata di studio per insegnanti di Italiano održat će se u petak, 15. listopada 2021. godine, na Filozofskom fakultetu u Splitu. Usklopu ovog stručnog usavršavanja, u organizaciji Odsjeka za talijanski jezik, pozvani izlagači su prof. ssa Lisa Capaccioli, doc. dr. sc. Sandra Mardešić, doc. dr. sc. Nevenka Maras, Loreta Šimunić, mag. philol. ital, i Giuseppe Caruso, PhD. Više detalja dostupno je na sljedećoj poveznici:  /_news/36571/Aggiornamento programma.pdf
11.10.2021
U petak, 8. listopada 2021. godine, u 18.00 sati održana je svečana promocija Zbornika  Navigare necesse est  u nakladi Filozofskog fakulteta u Splitu, urednica Katarine Lozić Knezović i Anite Runjić-Stoilove. Svečarska urednička monografija  Navigare necesse est , uz bibliografiju znanstvenih i stručnih radova dr. sc. Joška Božanića,   donosi 15 priloga prijatelja, suradnika i kolega prof. emeritusa Joška Božanića. Prilozi se tematski vežu uz neki od brojnih profesorovih znanstvenih i stručnih interesa, od ljubavi prema moru i fenomenu falkuše do zanesenosti usmenom predajom i materinskim idiomom.
08.10.2021
Konferencija pod nazivom  „Rizici socijalne isključenosti djece u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja“ održat će se 15. listopada 2021. godine u prostorima Medicinskog fakulteta u Splitu.   Konferencija se organizira u sklopu projekta „Modeli odgovora na odgojno-obrazovne potrebe djece izložene riziku socijalne isključenosti u ustanovama ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja“ (MORENEC) kojeg financira Hrvatska zaklada za znanost.  Namijenjena je stručnjacima - praktičarima u sustavu institucionalnog ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja (RPOO) - odgajateljima, stručnim suradnicima i ravnateljima Splitsko-dalmatinske, Zadarske, Šibensko-kninske i Dubrovačko- neretvanske županije. Svrha konferencije je otvoriti prostor za stručnu i argumentiranu raspravu o ključnim teorijskim konceptima kvalitete pedagoške prakse i rizika socijalne isključenosti djece rane i predškolske dobi, temeljem rezultata istraživanja ostvarenimau dosadašnjim projektnim aktivnostima. Konferencija je u suorganizaciji Učiteljskog fakulteta u Zagrebu, Filozofskog fakulteta u Splitu i Agencije za odgoj i obrazovanje.
28.09.2021
Šesta međunarodna konferencija za doktorande i poslijedoktorande u humanističkim i društvenim znanostima održat će se online 8. listopada. Ovogodišnja konferencija tematski usmjerena na prožetost umjetnosti i prirode organizirana je od strane Centra za ikonografske studije Filozofskog fakulteta u Rijeci, Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Ljubljani, Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Splitu  i Odsjeka za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta u Beogradu.  Više podataka dostupno je u knjižici sažetaka, programu i pozivnici, na kojoj je i link na online konferenciju: /_news/36487/Knjizica sazetaka.pdf /_news/36487/PROGRAM (1).pdf /_news/36487/Pozivnica.pdf  
25.09.2021
Izv. prof. dr. sc. Morana Koludrović ovogodišnja je dobitnica priznanja za znanstveni doprinos razvoju obrazovanja odraslih za 2021. godinu u Republici Hrvatskoj. Kolegici Koludrović, voditeljici Centra za istraživanje i razvoj cjeloživotnog obrazovanja našeg Fakulteta, dodijeljeno je ovo vrijedno priznanje kao rezultat višegodišnjeg rada na razvoju i unaprjeđenju obrazovanja odraslih u RH; znanstvenih istraživanja i publikacija koje je izradila u području obrazovanja odraslih; brojnih edukacija koje je održala diljem RH te uspješnog rada na registriranju standarda zanimanja i kvalifikacije stručnjaka u obrazovanju odraslih.  Čestitamo kolegici Koludrović na ovom vrijednom priznanju!  
24.09.2021
Na Filozofskom fakultetu u Splitu, u organizaciji Odsjeka za talijanski jezik i književnost, u suradnji s Talijanskim institutom za kulturu u Zagrebu, Centrom za interdisciplinarne studije Studia Mediterranea, uz potporu Centra za komparativne i korejske studije, održana je, u hibridnom obliku, međunarodna interdisciplinarna konferencija „ Da Dante ad oggi: malattie, epidemie e pandemie nella lingua, nella letteratura e nella cultura – From Dante to the present day: disease outbreaks, epidemics and pandemics in language, literature and culture “, od 23.-24. rujna 2021. Sudionike su pozdravili prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju izv. prof. dr. sc. Antonela Marić, predsjednica Organizacijskog odbora konferencije izv. prof. dr. sc. Nikica Mihaljević te pročelnica Odsjeka za talijanski jezik i književnost, doc. dr. sc. Marijana Alujević.
23.09.2021
Od 20. do 22. rujna 2021. g. u Splitu (Galerija Meštrović) održana je prva konferencija Međunarodne udruge za povijest gradova. Suorganizatori konferencije pod nazivom Protagonists of Urban Order from the Antiquity to the Present , posvećene novoj temi četverogodišnjeg programa Urbani poredak , su Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta u Splitu, Hrvatski institut za povijest i Književni krug Split (manifestacija Knjiga Mediterana).  
23.09.2021
U nedjelju, 18. rujna, u sklopu 33. Knjige Mediterana predstavljena je znanstvena autorska knjiga dr. sc. Ivana Matijevića pod nazivom „Oficium consularis provinciae Dalmatiae. Vojnici u službi namjesnika rimske Dalmacije u doba principata“, objavljene u nakladi Književnog kruga Split i Filozofskog fakulteta u Splitu. O knjizi su govorili akademik Nenad Cambi, Dino Demicheli i autor, a u ime dekanice Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu Glorije Vickov, nekoliko prigodnih riječi nazočnima je uputila prodekanica Antonela Marić.  
20.09.2021
Međunarodni znanstveni skup „Levant at the time of Lepanto“ započeo je s radom danas u prostorima Sveučilišta na Peristilu. Skup se odvija u hibridnom okruženju uz prisutnost nekoliko izlagača putem on-line platforme. Otvaranju skupa nazočili su prof. dr. sc. Leandra Vranješ-Markić, prorektorica za znanost i inovacije, prof. dr. sc. Josip Vrandečić, koji je pozdravio skup u ime Filozofskog fakulteta i Odsjeka za povijest te prof. dr. sc. Ivan Basić koji je pozdravio u ime Hrvatskog društva za bizantske studije.
26.08.2021
XV. Mediteranski korijeni filozofije na temu  Galen: Najbolji je liječnik ujedno i filozof - ljubav mudrosti u doba pandemije svečano su otvoreni 26.  kolovoza 2021. godine, u velikoj dvorani prostorija Sveučilišta u Splitu, na Poljani kraljice Jelene 1/III (Peristil). Dekanica Filozofskog fakulteta u Splitu, izv. prof. dr. sc. Gloria Vickov, pročelnik Odsjeka za filozofiju, izv. prof. dr. sc. Tonći Kokić, te predsjednik organizacijskog odbora MKF-a, prof. dr. sc. Mislav Kukoč, obratili su se prigodnim govorima prisutnim izlagačima i gostima ove konferencije koju petnaestu godinu zaredom organizaciju Hrvatsko filozofsko društvo i Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Splitu.
23.08.2021
Predstavljanje knjige pod nazivom  Jelsa u vrtlogu općih procesa i lokalnih inicijativa 1868. – 1941.,  autora   dr. sc. Mladenka Domazeta, održat će se u utorak 24. kolovoza 2021. u 21:00 sat u Muzeju općine Jelsa. Više o događaju dostupno je u sljedećem dokumentu: /_news/37119/poziv promocija 24. VIII. 2021. g..pdf
20.08.2021
Ove je godine publiciran udžbenik inojezičnog hrvatskog  Prijeđimo na ti 1 , čije su autorice  Josipa Korljan Bešlić  i  Helena Burić  (Centar za hrvatske studije u svijetu i Odsjek za hrvatski jezik i književnost), kojemu je izdavač Filozofski fakultet u Splitu. Udžbenik je nastao kao rezultat dugogodišnjeg rada autorica s polaznicima kolegija Hrvatski jezik za strance A1 u Centru za hrvatske studije u svijetu (CEHAS) Filozofskog fakulteta u Splitu. Udžbenik i vježbenica sastoje se od 15 cjelina, koje prate semestralnu nastavu i usklađene su s 15 tjedana nastave. Materijali i teme usklađeni su sa Zajedničkim europskim referentnim okvirom za jezike (ZEROJ) za A1 razinu. Svaka se cjelina sastoji od triju podcjelina koje obuhvaćaju pisane tekstove, različite zadatke, gramatičke jedinice, korisne izraze i slušni tekst. Na kraju svake cjeline donose se kulturološke zanimljivosti. Svaka cjelina završava usustavljenim gramatičkim pregledom. Na kraju udžbenika nalaze se hrvatsko-englesko-španjolski rječnik i slušni tekstovi. U oblikovanju materijala korišten je konstruktivistički pristup, želeći staviti polaznike u središte obrazovnog procesa i potaknuti ih da sami uoče gramatičke i ostale jezične zakonitosti. Mnogobrojna pitanja navedena u zadacima njeguju konverzacijski pristup, jednako kao i izdvojeni korisni izrazi u svakoj podcjelini. Želja je autorica da svi koji žele naučiti hrvatski jezik upravo u ovom udžbeniku i pratećoj vježbenici pronađu zanimljive i poticajne materijale te da s hrvatskim jezikom budu na „ti“.  
12.07.2021
Međunarodna konferencija na temu istočno-azijskih i korejskih studija, pod nazivom The Recognition of the Other and Cultural Translation in East Asia, održat će se od 15. do 16. srpnja 2021. godine. Suorganizatori konferencije su Centar za komparativne i korejske studije Filozofskog fakulteta u Splitu (Hrvatska), Sveučilište Adam Mickiewicz (Poljska), Hankuk University of Foreign Studies, Korean National Open University, Yonsei University i Ihna University (Južna Koreja). Program je dostupan na sljedećoj poveznici: /_news/41069/Konferencija Centar 15. i 16. srpnja 2021.-1.pdf  
07.07.2021
U biltenu Korean Studies Promotion Service (KSPS) objavljen je intervju s prof. dr. sc. Borisom Škvorcom, voditeljem Centra za komparativne i korejske studije na Filozofskom fakultetu u Splitu. Intervju je dostupan na sljedećoj poveznici: http://ksps-news.aks.ac.kr/news_view.jsp?cg_id=0&c_id=6&pg=0&ncd=441  
29.06.2021
Filozofski fakultet u Splitu, Odsjek za talijanski jezik i književnost, Talijanski institut za kulturu i Centar Studia Mediterranea, uz potporu Centra za komparativne i korejske studije organiziraju međunarodni interdisciplinarni znanstveni skup   From Dante to the present day: disease outbreaks, epidemics and pandemics in language, literature and culture  koji će se održati od 23. – 24. rujna 2021.   Više detalja o konferenciji te načinu prijave nalazi se na sljedećoj poveznici:   Call_for_papers_UNIST_FFST_09_2021
29.06.2021
Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu izdavač je monografije pod nazivom Toponimija otoka bivšeg života - Svetac i Šćedro , autora Joška Božanića i Marine Marasović Alujević. Monografija je ilustrirana fotografijama Ive Pervana, Borisa Kragića, Dinka Božanića, i Marine Marasović Alujević. Naslov monografije sugerira ključni problem: odumiranjem života na malim otocima nestaje iz kolektivne memorije i toponimija, orijentiri u prostoru i vremenu koji su trajali stoljećima. U trenutku gašenja života ti otoci postaju tabula rasa bez tragova nekadašnjeg života sačuvanih u imenima lokaliteta. Bilježeći ta imena, autori su uspjeli trajno spasiti od zaborava ne samo onomastičku baštinu već i sjećanja sačuvana u kolektivnoj memoriji koja ova imena evociraju. Autori su na otoku Šćedru i Svecu pronašli zakopana jezična blaga – zaboravljene riječi, imena koja nas u ovoj monografiji, kao orijentiri vode do priča o otocima bivšeg života.
29.06.2021
Odsjek za hrvatski jezik i književnost organizira međunarodni znanstveni skup  Mediteran kao identitetska odrednica: jezik, književnost, kultura i novi mediji,  22. i 23. listopada 2021. godine, povodom dvadesete godišnjice osnivanja studija hrvatskoga jezika i književnosti na Sveučilištu u Splitu.  U tijeku je zaprimanje prijava za izlaganje na skupu, a u privitku se nalazi poziv sa svim relevantnim podacima. Prvi poziv_Mediteran First notice_Mediteran
29.06.2021
Projekt SJEĆANJA IZ ZEMLJE PREDAKA – Iseljeništvo središnjeg dijela otoka Hvara s kraja 19. i početka 20. stoljeća obuhvaća istraživanje arhivske građe koja se nalazi na području otoka Hvara te izrade monografije otoka Hvara s kronološkim obuhvatom od 1868. do 1941. godine i to s užim fokusom na mjesto Jelsa, odnosno, bez pojedinačnog obuhvata pripadajućih naselja. Nositelj projekta je Muzej općine Jelsa, otvoren 2017. a završava 2021. g. realizacijom tiskanja znanstvene monografije pod naslov  Jelsa u vrtlogu općih procesa i lokalnih inicijativa 1868.-1941. g.
29.06.2021
U  izdanju Matice hrvatske, izašla je knjiga autora Borisa Škvorca:  Andrić i Krleža: Poetike i politike, koja otvara pitanja interpretacije književnih djela dvaju velikih pisaca i pokreće složenu teorijsku aparaturu oslanjajući se na ideje vodećih svjetskih teoretičara književnosti i kulture. Kroz rasprave o Andriću i Krleži, na teorijskoj i povijesno-ideološkoj razini, otvaraju se gotovo svi globalno aktualni problemi čija zapitanost uvelike nadilazi upisivanje u lokalnu perspektivu i isključivost ograničene identifikacije. Debate o dvojici pisaca postaju dobrim primjerom mogućnosti lociranja bitnih pitanja današnjice, odnosno promišljanja o mogućnostima i granicama književne znanosti i humanističkih disciplina. JutarnjiLIst12.5.Naracija nacije-Skvorc

DOKUMENTI