021 32 92 84

Poljička cesta 35, Split

ZNANSTVENO-ISTRAŽIVAČKA DJELATNOST FILOZOFSKOG FAKULTETA U SPLITU

Znanstveno-istraživačka djelatnost ključni je segment u radu visokoobrazovne institucije. Od svog je osnutka Filozofski fakultet u Splitu imao za cilj svoje zaposlenike poticati na znanstveno-istraživačku produktivnost, koja je preduvjet kvalitetnom nastavnom angažmanu te znanstvenom i stručnom napredovanju. Kao jedan od glavnih stupova razvoja Filozofskog fakulteta u Splitu, znanstveno-istraživačka djelatnost, između ostalog, omogućava međusobnu povezanost različitih znanstvenih disciplina te potiče suradnju i s drugim znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu.

Od samog osnutka fakulteta 2005. godine, Fakultet sudjeluje u nizu domaćih i stranih projekata, kao i u drugim oblicima znanstvene nacionalne i međunarodne suradnje. Znanstveni okvir Filozofskog fakulteta ne ograničava se na pružanje podrške za provođenje nastavno-pedagoškog procesa, već uključuje i istraživački rad koji je od nacionalnog značaja jer doprinosi stjecanju znanja o Hrvatskoj, njezinoj kulturi, povijesti, književnosti, kao i o drugim znanstvenim disciplinama. Svojim znanstvenim radom Filozofski fakultet uključuje se u razvoj humanističkih i društvenih znanosti u zemlji i inozemstvu.

Filozofski fakultet u Splitu broji danas preko 140 znanstvenika, od kojih veliki broj sudjeluje u nacionalnim i međunarodnim projektima, te uredništvima raznih časopisa. Rezultati istraživačkog rada znanstvenika Filozofskog fakulteta očituju se u brojnim znanstvenim člancima, monografijama, sveučilišnim udžbenicima i drugim publikacijama, a sumarni pregled znanstveno-istraživačke aktivnosti Fakulteta za ak. god. 2019./2020. vidljiv je u Izvješću o znanstvenoj djelatnosti za navedenu akademsku godinu. 

Osim toga, Filozofski fakultet razvio je i vlastitu izdavačku djelatnost u okviru koje djeluju i sljedeće serijske publikacije: Školski vjesnik  - časopis za pedagogijsku teoriju i praksu (A2) te Zbornik radova Filozofskog fakulteta u Splitu (A1). Studenti Filozofskog fakulteta također su aktivni na polju izdavaštva, i to sa dvije studentske publikacije: The Split Mind - višejezični časopis za književnost i kulturu, Humanist - časopis studenata Filozofskog fakulteta u Splitu te Pleter - časopis studenata povijesti i povijesti umjetnosti. 


POVJERENSTVO ZA ZNANOST

Nakon postupka reakreditacije Fakulteta 2014. godine ustanovljeno je kako je dugoročna strategija za znanstveni razvoj nužna okosnica znanstvene produkcije Fakulteta. U tom su pogledu poduzete sljedeće mjere: osnovano je Povjerenstvo za znanost, „tijelo Fakulteta koje skrbi i nadzire znanstveno-istraživačku djelatnost Fakulteta, promiče i potiče znanstveni i istraživački rad i razvoj znanstveno-istraživačkog  kadra“ i koje je definiralo prijeko potrebne kriterije za vrednovanje znanstvene izvrsnosti te smjernice za razvoj znanstveno-istraživačke djelatnosti Fakulteta u vidu Strateškog programa znanstvenih istraživanja za razdoblje 2021. – 2025.

 

Članovi Povjerenstva za znanost u mandatnom razdoblju 2020./2021. - 2022./2023.:

 

 1. izv. prof. dr. sc. Antonela Marić, prodekanica za znanost i međunarodnu suradnju,
 2. prof. dr. sc. Marina Marasović Alujević, predstavnica Odsjeka za talijanski jezik i književnost,
 3. doc. dr. sc. Tonija Andrić, predstavnica Odsjeka za povijest,
 4. izv. prof. dr. sc. Darko Hren, predstavnik samostalne Katedre za psihologiju,
 5. izv. prof. dr. sc. Marijana Tomelić Ćurlin, predstavnica Odsjeka za hrvatski jezik i književnost,
 6. izv. prof. dr. sc. Marita Brčić Kuljiš, predstavnica Odsjeka za filozofiju,
 7. doc. dr. sc. Ivana Petrović, predstavnica Odsjeka za engleski jezik i književnost,
 8. doc. dr. sc. Ivana Čapeta Rakić, predstavnica Odsjeka za povijest umjetnosti,
 9. doc. dr. sc. Marija Lončar, predstavnica Odsjeka za sociologiju,
10. doc. dr. sc. Morana Koludrović, predstavnica Odsjeka za pedagogiju,
11. doc. dr. sc. Bruno Ćurko, predstavnik Odsjeka za učiteljski studij,
12. doc. dr. sc. Ivana Visković, predstavnica Odsjeka za rani i predškolski odgoj i obrazovanje,
13. izv. prof. dr. sc. Eldi Grubišić Pulišelić, predstavnica Odsjeka za germanistiku.

Obavijesti

12.07.2021
Međunarodna konferencija na temu istočno-azijskih i korejskih studija, pod nazivom The Recognition of the Other and Cultural Translation in East Asia, održat će se od 15. do 16. srpnja 2021. godine. Suorganizatori konferencije su Centar za komparativne i korejske studije Filozofskog fakulteta u Splitu (Hrvatska), Sveučilište Adam Mickiewicz (Poljska), Hankuk University of Foreign Studies, Korean National Open University, Yonsei University i Ihna University (Južna Koreja). Program je dostupan na sljedećoj poveznici: /_news/41069/Konferencija Centar 15. i 16. srpnja 2021.-1.pdf  
07.07.2021
U biltenu Korean Studies Promotion Service (KSPS) objavljen je intervju s prof. dr. sc. Borisom Škvorcom, voditeljem Centra za komparativne i korejske studije na Filozofskom fakultetu u Splitu. Intervju je dostupan na sljedećoj poveznici: http://ksps-news.aks.ac.kr/news_view.jsp?cg_id=0&c_id=6&pg=0&ncd=441  
29.06.2021
Filozofski fakultet u Splitu, Odsjek za talijanski jezik i književnost, Talijanski institut za kulturu i Centar Studia Mediterranea, uz potporu Centra za komparativne i korejske studije organiziraju međunarodni interdisciplinarni znanstveni skup   From Dante to the present day: disease outbreaks, epidemics and pandemics in language, literature and culture  koji će se održati od 23. – 24. rujna 2021.   Više detalja o konferenciji te načinu prijave nalazi se na sljedećoj poveznici:   Call_for_papers_UNIST_FFST_09_2021
29.06.2021
Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu izdavač je monografije pod nazivom Toponimija otoka bivšeg života - Svetac i Šćedro , autora Joška Božanića i Marine Marasović Alujević. Monografija je ilustrirana fotografijama Ive Pervana, Borisa Kragića, Dinka Božanića, i Marine Marasović Alujević. Naslov monografije sugerira ključni problem: odumiranjem života na malim otocima nestaje iz kolektivne memorije i toponimija, orijentiri u prostoru i vremenu koji su trajali stoljećima. U trenutku gašenja života ti otoci postaju tabula rasa bez tragova nekadašnjeg života sačuvanih u imenima lokaliteta. Bilježeći ta imena, autori su uspjeli trajno spasiti od zaborava ne samo onomastičku baštinu već i sjećanja sačuvana u kolektivnoj memoriji koja ova imena evociraju. Autori su na otoku Šćedru i Svecu pronašli zakopana jezična blaga – zaboravljene riječi, imena koja nas u ovoj monografiji, kao orijentiri vode do priča o otocima bivšeg života.
29.06.2021
Odsjek za hrvatski jezik i književnost organizira međunarodni znanstveni skup  Mediteran kao identitetska odrednica: jezik, književnost, kultura i novi mediji,  22. i 23. listopada 2021. godine, povodom dvadesete godišnjice osnivanja studija hrvatskoga jezika i književnosti na Sveučilištu u Splitu.  U tijeku je zaprimanje prijava za izlaganje na skupu, a u privitku se nalazi poziv sa svim relevantnim podacima. Prvi poziv_Mediteran First notice_Mediteran
29.06.2021
Projekt SJEĆANJA IZ ZEMLJE PREDAKA – Iseljeništvo središnjeg dijela otoka Hvara s kraja 19. i početka 20. stoljeća obuhvaća istraživanje arhivske građe koja se nalazi na području otoka Hvara te izrade monografije otoka Hvara s kronološkim obuhvatom od 1868. do 1941. godine i to s užim fokusom na mjesto Jelsa, odnosno, bez pojedinačnog obuhvata pripadajućih naselja. Nositelj projekta je Muzej općine Jelsa, otvoren 2017. a završava 2021. g. realizacijom tiskanja znanstvene monografije pod naslov  Jelsa u vrtlogu općih procesa i lokalnih inicijativa 1868.-1941. g.
29.06.2021
U  izdanju Matice hrvatske, izašla je knjiga autora Borisa Škvorca:  Andrić i Krleža: Poetike i politike, koja otvara pitanja interpretacije književnih djela dvaju velikih pisaca i pokreće složenu teorijsku aparaturu oslanjajući se na ideje vodećih svjetskih teoretičara književnosti i kulture. Kroz rasprave o Andriću i Krleži, na teorijskoj i povijesno-ideološkoj razini, otvaraju se gotovo svi globalno aktualni problemi čija zapitanost uvelike nadilazi upisivanje u lokalnu perspektivu i isključivost ograničene identifikacije. Debate o dvojici pisaca postaju dobrim primjerom mogućnosti lociranja bitnih pitanja današnjice, odnosno promišljanja o mogućnostima i granicama književne znanosti i humanističkih disciplina. JutarnjiLIst12.5.Naracija nacije-Skvorc

DOKUMENTI