MENU
021 32 92 84

Poljička cesta 35, Split

Sociologija znanosti

Šifra: 131154
ECTS: 5.0
Nositelji: doc. dr. sc. Vlaho Kovačević
Izvođači: Krunoslav Malenica - Seminar
Prijava ispita: Studomat
Opterećenje:

1. komponenta

Vrsta nastaveUkupno
Predavanja 30
Seminar 30
* Opterećenje je izraženo u školskim satima (1 školski sat = 45 minuta)
Opis predmeta:
Kolegij pruža studentima znanja o sociološkom aspektu fenomena znanosti za kritičko i kreativno promišljanje kompleksnog odnosa između znanosti i suvremenog društva. Omogućujući studentima da kritički razmišljaju o znanosti i njezinoj ulozi u svakodnevnom životu, pristupamo sociologiji znanosti kao društvenoj aktivnosti u društveno-povijesnom kontekstu i procesu. Posebna će se pažnja posvetiti društvenoj strukturi znanosti, organizaciji, ključnim ustanovoma i međusobnom odnosu s ostalim sastavnicama kulture i oblicima spoznaje i širim društvom. Temeljna misao ovog kolegija jest da se svako društvo sastoji od nekoliko temeljnih elemenata koji u zajednici s temeljnim elementima društvenih promjena čine temeljni predmet istraživanja sociologije znanosti. U prvom dijelu kolegija govori se o tome što je sociologija kao znanost i kako se kroz povijest do sada razvijala sociološka misao o društvu, a koja se ne može definirati bez pojmova o prirodi, čovjeku i kulturi. U drugom dijelu govori se o pojedinim elementima društvene strukture znanosti (znanstvenik, znanstvena djelatnost, znanstveni odnosi i grupe, znanstvene zajednice, znanstvene institucije, superstruktura) nastojeći ih tumačiti iz socioloških perspektiva funkcionalizma, kritičkih teorija i interakcionizma. Očekivani ishodi učenja odnose se na sposobnost procjene i razumijevanja odnosa između znanosti i društva, odnosno funkcija znanosti i utjecaja koje znanost ima na razvoj društva, kao i obrnuto, kako društvo utječe na razvoj znanosti. U kolegiju se posebna pozornost pridaje povezanosti sociologije znanosti s ostalim sastavnicama kulture i oblika spoznaje, a to pokazuje kako internistički ili kognitivni pristupi znanosti nisu dovoljni i da je neophodno uzeti u obzir interakciju društvenih i znanstvenih faktora u određenom povijesnom vremenu. Sociologija znanosti odatle kritički propitkuje ideju znanosti i njezin razvoj samo po svojim unutarnjim zakonima za čije su ostvarivanje društvene okolnosti sporedne i nebitne.
Literatura:
  1. Bucchi, Massimiano.: Science in Society. An introduction to Social Studies of Science,
  2. Ben, David: Uloga znanstvenika u društvu.
  3. Bjelajac, Slobodan.: Znanost i društvo,
  4. Sal Restivo.: Science, Society, and Values: toward a sociology of objectivity,
  5. Milić, Vojin: Sociologija nauke, razvoj, stanje, problemi
Preporučena literatura:
  1. Škorić, Marko: Sociologija nauke, mertonovski i konstruktivistički programi
  2. Matić, Davorka: Ratovi znanosti: pogled unatrag.
  3. Prpić, Katarina: Produktivnost istaknutih znanstvenika: znanstvena vrsnost i socio-kognitivni kontekst.
  4. Prpić, Katarina: Društvena podcijepljenost znanosti i razvoj hrvatskog istraživačkog potencijala
  5. Habermas, J.: Tehnika i znanost kao ideologija.
  6. Needham, J.: Kineska znanost i Zapad: velika titracija,
  7. Popović, Dragana: Žene u nauci: od Arhimeda do Anštajna,
  8. Prpić, Katarina: Elite znanja u društvu (ne)znanja
  9. Prpić, Katarina: Sociološki portret mladih znanstvenika
  10. Golub, Branka: Hrvatski znanstvenici u svijetu, socijalni korijeni u prostoru i vremenu
  11. Prpić, Katarina: Onkraj mitova o prirodnim i društvenim znanostima
3. semestar
Obavezni predmet - Redovni studij - Sociologija
Termini konzultacija: